31. maj - Svjetski dan bez duhanskog dima

Kao i prethodnih godina, 31. maj širom svijeta se obilježava kao Svjetski dan bez duhanskog dima.

Kako ovaj datum ne treba da bude samo jedan dan u godini, zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) se pozivaju da mobiliziraju sve relevatne ustanove u vladinom i nevladinom sektoru, sa ciljem podizanja javne svijesti o značaju intervencija kontrole duhana. Potrošnja duhanskih proizvoda uzrokuje značajne  zdravstvene, socijalne i ekonomske posljedice na razvoj svake zemlje, zbog čega su SZO i druge partnerske međunarodne organizacije ujedinjene u podršci zemljama u provedbi  efikasnih internacionalnih mehanizama kontrole duhana.  

Ove godine, odlukom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), pod sloganom „Pušenje i bolesti srca“ Svjetski dan bez duhanskog dima fokusira se na značaj i posljedice nastanka bolesti srca, uzrokovanih konzumacijom duhanskih proizvoda.

U sastavu duhanskog dima pored nikotina, katranskih spojeva, spojeva iritativnog djelovanja, kao glavni uzročnik promjena na srcu i krvnim sudovima predstavlja ugljični monoksid koji smanjuje snabdijevanje organizma kisikom, povećava nivo karboksihemoglobina u krvi i ubrzava aterosklerotične promjene na krvnim sudovima.

Pušenje se povezuje sa nastankom sljedećih bolesti srca i krvnih sudova: koronarna bolest, kardiomopatija, angina pectoris, infarkt miokarda, aritmije, aneurizma aorte, bolesti periferne cirkulacije i obliterirajući tromboangitis  (Buergerov-ova bolest).

Uprkos dobro poznatim posljedicama izloženosti duhanskom dimu i rezultatima istraživanja relevantnih međunarodnih organizacija koja su pretočena u naučno utemeljene dokaze o posljedicama pušenja po zdravlje ljudi,  pušenje još uvijek predstavlja jedan od najvažnijih faktora rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova.

Smrtnost od bolesti srca i krvnih sudova još uvijek predstavlja vodeći uzrok prijevremene smrtnosti ljudi u zemljama širom svijeta, pri čemu se pušenje i izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača  povezuje sa oko 12% svih smrti usljed bolesti srca i krvnih sudova. Procjenuje se da je pušenje odmah iza hipertenzije, drugi najveći pojedinačni faktor rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova.

Podaci SZO upozoravaju da se globalna epidemija pušenja ne smiruje. Svake godine širom svijeta od posljedica pušenja umire preko 7 miliona ljudi, među kojima oko 900 000 nepušača koji umiru usljed izloženosti duhanskom dimu od strane drugih pušača.  Skoro 80% od ukupno 1 milijarde pušača u svijetu,  dolaze iz nerazvijenih ili srednje razvijenih zemalja, sa najvećim teretom obolijevanja i smrtnosti od pušenjem uzrokovanih bolesti i stanja.

Više o Svjetskom danu bez duhanskog dima, kao i podatke vezane za konzumaciju duhanskih proizvoda može se pronaći na ovom LINKU Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosni i Hercegovine