Zagađenje zraka vodeći je ekološki čimbenik rizika za zdravlje i procjenjuje se da je gotovo trećina stanovnika europskih gradova izložena zagađenosti zraka iznad granice koju dozvoljavaju propisi EU, navodi se u najnovijem izvještaju Europske agencije za zaštitu čovjekove okoline (EEA).
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH navodi da postoji mnoštvo aerozagađivača, ali se ipak izdvajaju neki za koje se zna da nanose najveću štetu ljudskom zdravlju i životnoj sredini. Za najopasnije se smatraju ugljikovodici, prizemni ozon, ugljen monoksid, dušikov dioksid, sumporov dioksid i lebdeće čestice (dim, čađ, prašina). Ugljikovodici (metan, etan, propan, butan i dr.) sporedni su proizvodi industrijskih procesa, a sa stanovišta aerozagađenja najvažniji su oni gasoviti i isparljivi. U atmosferi mogu biti prisutni u velikom broju, a najveći emiteri su uređaji za rashlađivanje i zapaljena guma. Sumporov dioksid je uglavnom proizvod sagorijevanja fosilnih goriva (uglja), a otrovna jedinjenja dušika najviše nastaju u energetskim postrojenjima i automobilskim izduvnim gasovima. Ugljen monoksid jedan je od najrasprostranjenijih atmosferskih zagađivača, a njegovi glavni izvori su motorna vozila, sagorijevanje čvrstih, tečnih i gasovitih goriva i industrijski procesi.
Koncentracija ugljen monoksida, ugljen dioksida, dušikovog i sumporovog dioksida i lebdećih čestica (promjera 10 i 2,5 mikrometara), iznimno je povećana tijekom zimskih dana. Lebdeće čestice promjera 2,5 mikrometra predstavljaju posebnu opasnost po zdravlje stanovništva, jer mogu doprijeti duboko u pluća. Najviše su ugroženi kronični bolesnici (posebno srčani i plućni), djeca, trudnice i starije osobe, ali i zdrave osobe koje dugo borave na otvorenom.
Posljednjih dana u mnogim gradovima i naseljima na području Federacije BiH, posebno u Sarajevu, Zenici, Visokom, Ilijašu i Tuzli zabilježen je porast aerozagađenja, uz najizraženiji porast koncentracije lebdećih čestica. Povišene vrijednosti zračnih polutanata otežavaju disanje jer ne dozvoljavaju dovoljnu zasićenost kisika u krvi i plućima, osobito kod kroničnih bolesnika, starijih osoba i male djece. Da aerozagađenje nepovoljno utječe na zdravlje ljudi, potvrđuje i činjenica da se tijekom zime zbog veće koncentracije štetnih čestica i gasova u zraku, liječnicima obraća povećan broj pacijenata sa smetnjama vezanim za dišni i kardiovaskularni sustav. Osobito je povećan broj akutnih infekcija gornjih i donjih dijelova dišnog sustava (najčešće „grebanje u grlu“, curenje iz nosa, kašalj). Dugoročan boravak u sredinama s visokom razinom aerozagađenja važan je čimbenik rizika za obolijevanje od kroničnih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, kao i pogoršanje već postojećih oboljenja. Istraživanja su pokazala da u gradskim sredinama u kojima građani udišu veće količine štetnih gasova i čestica, više i obolijevaju od kroničnih opstruktivnih plućnih bolesti (bronhitis, astma, emfizem).
Međutim, aerozagađenje nije jedini uzročni čimbenik u obolijevanju i smrtnosti od respiratornih, kardiovaskularnih i drugih oboljenja. Navedena oboljenja mogu uzrokovati i nezdravi stilovi života (npr. pušenje, nepravilna ishrana, nedovoljna tjelesna aktivnost), nasljedni čimbenici itd.
Rješavanje pitanja aerozagađenja iziskuje multisektorski pristup, tj. sudjelovanje svih relevantnih sektora i institucija (okoliš, urbanizam, promet, zdravstvo, obrazovanje itd.).
U cilju preveniranja akatnih i kroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica aerozagađenja, stanovništvu se savjetuje:
• Smanjiti kretanje na otvorenom, osobito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolju kvalitetu zraka
• Kroničnim bolesnicima, ali i zdravim osobama, osobito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem zraku i u sredinama s niskom razinom aerozagađenja (planine, more)
• Kronični bolesnici trebaju na vrijeme da uzimaju propisanu terapiju i da idu na redovite liječničke kontrole
• Posebno je važno da kronični bolesnici, starije osobe, mala djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama
• Također se ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom, jer se na taj način, zbog dubokog disanja, veće količine zračnih polutanata unose u pluća
• Smanjiti konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama
• Smanjiti korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima lošu kvalitetu
• Preporučuje se uzimanje dovoljne količine tekućine (naročito toplih napitaka – čaj, juhe) i voća i povrća, zbog unosa vitamina i minerala
• Pri boravku na otvorenom koristiti zaštitne maske za aerozagađenje (najbolju zaštitu pružaju standardizirane zaštitne maske).