Rak grlića materice jedan je od rijetkih karcinoma koji je moguće prevenirati. Nažalost, u svijetu ipak od ove vrste karcinoma godišnje umre približno 350.000, a u Federaciji BiH oko 80 žena.
Vakcinacija protiv humanog papioloma virusa (HPV) i redovni jednogodišnji ginekološki pregledi, siguran su način preveniranja ove teške bolesti. O tome smo razgovarali sa dr. Lanom Lačević-Mulahasanović, specijalistom ginekologije i akušerstva u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.
- Rak grlića materice je u 99,7% slučajeva uzrokovan infekcijom HPV-a. Međutim, za pojavu karcinoma postoje i drugi faktori, a to je, prije svega, genetska predispozicija, zatim dugotrajna primjena oralnih kontraceptiva, pušenje i loše prehrambene navike. Sama infekcija HPV-om ne izaziva odmah rak grlića materice. Naime, ukoliko se virus aktivira dovodi do prekanceroznih promjena koje spadaju u grupu cervikalnih intraepitelnih neoplazija. One imaju svoju gradaciju, pa imamo cervikalne intraepitelne neoplazije gradusa 1 ili CIN 1, zatim srednjeg gradusa ili CIN 2, i visokog gradusa odnosno CIN 3. Ukoliko se ove prekancerozne promjene ne otklone ili ne liječe, kao finalni rezultat imamo pojavu karcinoma grlića materice. Što se tiče samog HPV-a njega dijelimo u dvije skupine: visokorizični s onkogenim potencijalom i niskorizični koji nemaju onkogeni potencijal, odnosno koji su odgovorni za pojavu bradavica to jest kondiloma. Kod ove podjele bih još naglasila da u visokorizične tipove HPV-a spadaju tip 16, 18, 31, 35 i ostali. U niskorizične tipove, spadaju tipovi 6 i 11. Što se tiče samog karcinoma grlića materice, tu bih istakla tipove 16 i 18 koji imaju najveći onkogeni potencijal za pojavu karcinoma grlića materice – kaže dr. Lačević-Mulahasanović.
Ona ističe da je ljekarima vrlo teško, emotivno i potresno u praksi se susresti s mladim ženama koje se jave u uznapredovaloj fazi karcinoma.
- Tada se osjećam jako tužno. Tužno se osjećam i kao žena i kao medicinski profesionalac. Nažalost, zdravlje nema cijenu. Svi smo danas zauzeti i profesionalnim i porodičnim obavezama, ali vjerujte, sve možemo odvojiti jedan dan u godini za odlazak ginekologu. Taj jedan dan nam spašava život. Kada dođu pacijentice s uznapredovalim formama karcinoma, mi kao ljekari dajemo sve od sebe da poboljšamo, koliko je moguće, njihovo zdravstveno stanje. Nekad smo uspješni, nekad je nažalost prekasno. Ali, to su mlade žene koje imaju porodice, djecu... U takvim slučajevima, to je jedna erupcija emocija, tuge, sažaljenja, kada znate da se sve moglo prevenirati jednim odlaskom ginekologu godišnje. Jedan dan odlaska ginekologu dijeli nas od zdravog života.
Dr. Lačević-Mulahasanović naglašava ulogu prevencije s obzirom da je ovu vrstu raka apsolutno moguće spriječiti.
- Prevenciju bih podijelila na primarnu i sekundarnu. U primarnu bih ubrojala vakcinaciju protiv HPV-a, zatim podizanje svijesti o sekusalnim odnosima, razvijanje zdravih navika, kvalitetnu ishranu bogatu vitaminima i vlaknima, dok bih u sekundarnu prevenciju uvrstila ginekološke preglede koje je svaka žena dužna uraditi barem jednom godišnje. Taj godišnji ginekološki pregled spašava svu žensku populaciju od nastanka karcinoma grlića materice, jer ovaj karcinom možemo prevenirati, možemo ga na vrijeme otkriti i tada uspješno liječiti.
Od momenta infekcije HPV-om do pojave kliničke slike karcinoma grlića materice potrebno je između 8 i 10, pa čak i 12 godina, napominje dr. Lačević-Mulahasanović.
- To je jedan poprilično dug vremenski period. Zato je važan odlazak ginekologu jednaput godišnje uz redovne kontrole PAPA brisa i uzimanja brisa za HPV tipizaciju. Kada virus HPV prodre u ćeliju, odnosno sluznicu, u 9 od 10 slučajeva ne uzrokuje promjene po tipu karcinoma. Tu se najčešće aktivira imunološki sistem pacijentice koji taj virus inaktivira. Međutim, u određenom broju slučajeva taj virus ostaje u krovotoku, razvija svoju reakciju na ćelijskom nivou u smislu promjena na ćelijama, kada se javljaju cervikalne intraepitelne neoplazije, to su prekancerozne promjene koje, ako se ne liječe, mogu uzrokovati rak grlića materice. Kod takvih pacijentica važan je, ponavljam, redovan ginekološki pregled jedanput godišnje uz uzimanje brisa na HPV tipizaciju. Ukoliko je taj bris negativan, u naredne tri godine ponovno treba uraditi retestiranje.
Dr. Lačević-Mulahasanović naglašava da, ukoliko se otkrije na vrijeme, uspješnost liječenja ovog karcinoma je stopostotna.
- Ukoliko nađemo prekancerozne promjene, liječenje se sastoji od eliminacije tih promjena koje podrazumijeva elektrokoagulaciju omčom, zatim lasersko odstranjivanje tih promjena ili kasičnu konizaciju. Ukoliko je potreban radikalniji hirurški zahvat, sljedeći korak je odstranjivanje materice i lokalnih limfnih čvorova s jajnicima, a ako se radi o uznapredovaloj formi karcinoma, osim ovih hirurških tehnika koristimo radio i kemoterapiju.
Naša sagovornica ističe da su danas žene mnogo odgovornije nego ranije, kada su u pitanju redovni ginekološki pregledi.
- Podignuta je svijest žena o redovnoj kontroli i odlasku ginekologu, te su razbijene neke tabu teme. U nekim ruralnim krajevima ta svijest još uvijek je dosta niska. Također, imamo populaciju žena koje iz kulturoloških ili vjerskih ograničenja zaziru od odlaska ginekologu. Međutim, znatan procenat žena ima razvijenu svijest za odlazak na redovne ginekološke preglede.
U Federaciji BiH od 2022. godine dostupna je besplatna vakcina protiv HPV-a što je ogroman iskorak i sistemski način borbe protiv ove bolesti.
- Mislim da je vrlo bitno da javnost zna da su HPV vakcine apsolutno sigurne. One su preporučene za žensku populaciju, to jest mlade djevojčice u dobi između 12 i 14 godina. Daju se obično u dvije doze u razmaku od 6 do 12 mjeseci. Izuzev djevojčica tog životnog doba, preporučljivo je vakcinisati i dječake između 14 i 15 godina. Efekat HPV vakcina je najbolji prije stupanja u seksualne odnose. Kod vakcinisane populacije tog životnog doba procenat mogućnosti da se oboli od karcinoma grlića materice je manji za 80% nego kod nevakcinisane populacije. Kod nešto starije populacije, kada govorimo o reproduktivnoj skupini žena, taj procenat je nešto manji, jer su ranije došle u kontakt s virusom, odnosno započele svoj spolni život. Ali i ta populacija žena koje u reproduktivnoj dobi odluče da se vakcinišu protiv HPV-a manje obolijeva od karcinoma grlića maternice. Na našem tržištu u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH postoje četverovalentne i devetovalentne vakcine i dostupne su ciljanoj populaciji – istakla je naša sagovornica.
Za više informacija o besplatnoj imunizaciji protiv HPV-a obratite se vašem lokalnom domu zdravlja, nadležnom kantonalnom zavodu za javno zdravstvo ili ambulanti Zavoda za javno zdravstvo FBiH.