Uzrok trenutne epidemije morbila u FBiH je nedovoljan broj vakcinisane djece. O tome smo razgovarali s prof. dr. Lutvom Sporiševićem, voditeljem Centra za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost Doma zdravlja Kantona Sarajevo i članom Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju Federalnog ministarstva zdravstva, koji kaže da nismo naučili lekcije iz prethodnih epidemija koje se ciklično ponavljaju. Svijest roditelja se poveća tek kada dođe do epidemije, a tada se poveća i broj vakcinisane djece.
„Tada često roditelji i ne pitaju za sastav vakcine, nego vakcinišu dijete kada vide kakva je situacija, ali ja sam uvijek za jedan ozbiljan razgovor sa roditeljima. Niko ne pita za sastav antibiotika, ne znamo šta imamo u hrani, kakav je sastav, moramo vjerovati ljudima koji su utrošili toliko znanja i iskustva, strpljenja da proizvedu lijek koji je siguran i odličan. Danas se mora javiti veliki broj oboljelih i nažalost veliki broj smrtnih slučajeva da bismo vidjeli da postoje zarazne bolesti. Ali, kao što sam rekao, ja sam za komunikaciju s roditeljima koja je zasnovana na uvažavanju i na objašnjavanju stručnih informacija. Svaki roditelj treba da dobije informaciju šta je to vakcina, šta se može očekivati i šta se dobija vakcinacijom“, kaže dr. Sporišević.
On naglašava da pogrešne i neprovjerene informacije često dovode roditelje u dilemu prilikom odluke o vakcinaciji.
„Uvijek imamo prijateljski odnos sa roditeljima i ja shvatam da ljudi žele svom djetetu najbolje i često čitaju razne portale, informacije koje često nisu tačne i koje nisu utemeljene na medicinskim dokazima i pod utjecajem raznih društvenih mreža odustanu od vakcinacije. Prethodna i ova epidemija su dovele do toga da se značajno poveća broj vakcinisanih. Ali nažalost nije dobro što smo imali veliki broj oboljelih i smrtnih slučajeva. Epidemija neće biti, kao što ih nismo imali ni prije, kada je procijepljenost 95%“ ističe dr. Sporišević.
Moć vakcine
Ono što roditelje najčešće interesira jeste sigurnost vakcina i mogućnost pojave reakcija nakon vakcinacije. Dr. Sporišević kaže da se, kao i kod drugih vakcina, nakon aplikacije MRP vakcine mogu javiti blage reakcije.
„Nakon 7-15 dana može se javiti temperatura, osip i otok što spontano prestane za dan-dva. To je reakcija imunološkog poticaja stvaranja antitijela, ali to su bezazlene i očekivane pojave koje nestaju, i to nije znak da vakcina nije dobra. Mi moramo reći da je prije vakcinalne ere 60-tih godina, oko 30 miliona ljudi godišnje oboljevalo od morbila, a oko 2 miliona je umiralo, obično djece do 15 godina. Sada u svijetu godišnje umre oko 100.000 djece i odraslih koji nisu vakcinisani. Tu vidimo moć vakcine“, naglašava dr. Sporišević.
Dodaje da MRP vakcine proizvode relevantne farmaceutske kompanije i da su vakcine koje se koriste kod nas iste kao i u EU i svijetu.
„Možemo reći da su vakcine istog kvaliteta i tu nema dileme. Ja bih naglasio da se vodi računa i o hladnom lancu, odnosno da li je vakcina pravilno uskladištena, a frižideri imaju mjerne uređaje“, kaže dr. Sporišević.
Visoka zaštita
Naš sagovornik kaže da su vrlo rijetki slučajevi u kojima vakcinisana djeca mogu oboljeti od morbila, ali i da se u takvim slučajevima radi o blagim oblicima bolesti.
„Jedna doza MRP vakcine pruža oko 95% zaštite, a dvije doze oko 98%. Međutim, kod nekih ljudi imamo takav imunitet gdje nemamo 100% zaštitu, a oko 5% ljudi ne reaguje na vakcinu, ne zato što vakcina ne valja, nego je takav njihov imunitet. Faktički vakcina je najbolji trener imuniteta, ona potiče da se stvaraju antitijela da bi došlo do zaštite. Ako nemamo dobar kolektivni imunitet, nekada se može javiti tzv. probojna infekcija kada i vakcinisani oboljevaju. Ali to je rijetko i to su blagi oblici, oboljeli neće završiti u bolnici i do sada nismo imali takvih slučajeva“.
Dr. Sporišević kaže da su rijetke medicinske kontraindikacije za MRP vakcinu, a glavne tri su trudnoća, imunodeficijencija i alergijska reakcija na prethodnu dozu vakcine.
„Ranije smo imali da je kontraindikacija alergija na jaja, ali to nije kontraindikacija, pa da je živa u sastavu, žive nema u sastavu vakcine. Mala porođajna masa također nije kontraindikacija. Djeca koja imaju hronične bolesti, respiratorne, bubrežne bolesti moraju se vakcinisati, čak i djeca koja imaju teške bolesti kao što je leukemija trebala bi se vakcinisati prije terapije itd. Šmrcanje iz nosa, temperatura 37, proljev, alergija po koži, to nisu medicinski opravdane kontraindikacije. Mi moramo uvijek vjerovati i pratiti ono što je rekla struka i međunarodna i domaća stručna savjetodavna tijela“.
Opasnost od rubeole i zaušnjaka
S druge strane, dr. Sporišević naglašava da komplikacije oboljevanja od morbila mogu biti vrlo ozbiljne.
„Nažalost jedno od 1.000 djece može dobiti upalu mozga, a ona može dovesti do invaliditeta. Dakle, mi vakcinacijom sprječavamo i invalidnost. Ja sam se u praksi susretao i sa slučajevima gdje su morbili izazivali konvulzije. A vakcina nema ozbiljnih nuspojava. Morbili su zajedno s pertusisom ili hripavcem, jedan od najinfektivnijih uzročnika koji briše imunitet, dovodi do imunološke amnezije, gdje se antitijela prethodne bolesti brišu i do pet godina, to je imunosupresija, tako da je to jedan veoma opasan virus i moramo vjerovati nauci, vakcini, sastavu vakcine. Mi kao društvo moramo promovirati vakcinaciju kao najbolji lijek. To je lijek koji je zajedno s antibioticima poboljšao život, produžio život, spriječio invalidnosti i zašto bježati od toga. Uvijek trebamo pitati ljude koji znaju, a to su ljekari i medicinske sestre“, govori dr. Sporišević.
On napominje da je MRP vakcina trokomponentna i da, osim zaštite od morbila, pruža zaštitu i od rubeole (rubella) i zaušnjaka (parotitis). Obzirom na nedovoljan obuhvat imunizacijom, dr. Sporišević ističe da se može pojaviti i epidemija rubeole ili zaušnjaka koje, također, mogu izazvati ozbiljne komplikacije.
„Zaušnjaci kod muškaraca mogu izazvati sterilitet, kod žena probleme s jajnicima, također mogu izazvati upalu gušterače, a rubeola je vrlo opasna bolest koja može izazvati probleme u trudnoći u smislu da se dijete rodi s anomalijama, gluhoćom, sljepoćom.... Zato nam je bitno da sve žene prije trudnoće i prije planiranja trudnoće imaju primljene dvije doze MRP-a. Jer ako trudnica oboli, njoj faktički neće biti ništa, ali može doći do rađanja mrtvog djeteta, do rađanja djeteta male porođajne mase, do prijevremenog poroda, kao i do rađanja djece s anomalijama srca. Nikada nije kasno dostići ono što nam nedostaje. Vakcina je cjeloživotna preventivna aktivnost, te ako smo se u djetinjstvu ili kasnije vacinisali s dvije doze imamo doživotnu zaštitu“, kaže dr. Sporišević.
Kolektivni imunitet
Govoreći o trenutnoj situaciji na području Kantona Sarajevo gdje je epidemija krenula krajem prošle godine, dr. Sporišević napominje da je situacija trenutno dosta bolja. Međutim, od procenta vakcinisane djece zavisi da li će doći do ponovnog rasta oboljelih s početkom školske godine.
„Trenutno je procijepljenost u Kantonu Sarajevo bolja i ja bih apelovao i ohrabrio roditelje da vakcinišu djecu i da djeca do početka škole trebaju primiti obje doze. Jedna doza daje oko 95% zaštite, ali je bolje da sva djeca pred upis u školu imaju dvije doze. Ako u jednom razredu imamo 95% vakcinisane djece, onda nema širenja bolesti. To je dobar kolektivni imunitet i nećemo imati bolesti, čak ćemo zaštititi i onih 5% koji iz nekih razloga nemaju dovoljnu količinu antitijela da imaju zaštitu. A ako imamo procijepljenost djece od 50% ili 70% i dalje ćemo imati epidemije. Ako govorimo o Kantonu Sarajevo, onda svaka općina mora imati 95% vakcinisanih. Čim imamo velike razlike, a to vidimo i na nivou Federacije, imat ćemo te džepove i svakih 3-5 godina imat ćemo epidemije“, kaže na kraju razgovora dr. Sporišević.