„Nevjerovatan je podatak da više od 300 miliona ljudi u svijetu boluje od hronične opstruktivne bolesti pluća – oboljenja koje je treći vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, a čiji je glavni faktor rizika upravo pušenje“, ističe na početku razgovora dr. Emina Dedagić, specijalista pneumoftiziolog iz Doma zdravlja Kantona Sarajevo.
„Bolesti disajnih puteva koje su direktno povezane s konzumacijom duhanskih proizvoda su hronična opstruktivna bolest pluća, karcinom pluća i respiratorne infekcije izazvane različitim uzročnicima. Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) uključuje i hronični bronhitis i emfizem. To je progresivno oboljenje praćeno trajnom opstrukcijom disajnih puteva i trajnim poremećajem strukture pluća, odnosno razaranjem alveolarnih zidova. Alveole su zračne vrećice koje se nalaze najdistalnije u bronhalnom stablu i najznačajniji su funkcionalni dio pluća zbog razmjene gasova – kisika i ugljičnog dioksida. Razaranjem zidova alveola respiratorna površina se smanjuje, gubi se elastičnost pluća, a samim tim svi organi postaju insuficijentni u dotoku kisika koji je neophodan za kvalitetno funkcioniranje. Glavni uzrok za nastanak HOBP-a je pušenje. Čak 80 posto pušača oboli od HOBP-a, a rizik je 12 do 13 puta veći kod pušača nego kod nepušača. Prestanak pušenja, iako ne može u potpunosti, ipak može djelimično poboljšati plućnu funkciju i kvalitet života” – kaže dr. Dedagić.
Štetne posljedice duhanskog dima na zdravlje
Koliko je duhanski dim zapravo štetan?
Duhanski dim sadrži 7.000 različitih hemijskih supstanci. Za njih čak 70 je dokazan kancerogeni efekat. Najštetniji i najkoncentriraniji su katran, nikotin i ugljični monoksid. Katran je supstanca koja, taložeći se u disajnim putevima, izaziva oštećenje epitela sluznice i značajno remeti funkcionalnost cilija neophodnih za eliminaciju sekreta iz disajnih puteva. Nikotin je supstanca koja stvara ovisnost i uz to sužava krvne sudove i značajno remeti proces oksigenacije. Ugljični monoksid je, također, jako štetan. Njegov afinitet za vezivanje hemoglobina nama značajnog za prenos kisika je 200 puta veći od kisika. Samim vezivanjem za hemoglobin značajno remeti kapacitet prenosa, odnosno dotok kisika do tkiva, organa i organskih sistema i samim time remeti kvalitet života. Sve ove štetne supstance direktno remete funkciju i strukturu pluća. Dovode do hronične upale, pojačavaju oksidativni stres, izazivaju oštećenje stanica, dovode do mutacije stanica, podstiču ih na nekontrolirani rast i proliferaciju, a to stvara pogodno tlo za nastanak malignih oboljenja.
Mogu li se pluća oporaviti nakon prestanka pušenja?
Ne može se reći da su pluća organ koji se može u potpunosti regenerisati. Ipak, prema određenim parametrima i kriterijima, moguće je određeni oporavak. Dobra vijest je da se cilije epitela disajnih puteva mogu oporaviti, što omogućava bolje eliminisanje viška sluzi i sekreta. Već nakon dva do tri mjeseca od prestanka pušenja bilježi se porast parametara plućne funkcije – pacijenti se manje zamaraju, manje kašlju i iskašljavaju. Potrebno je vrijeme, istraživanja pokazuju da tek nakon 10 godina zdravstveni status bivšeg pušača može postati približno sličan statusu nepušača, iako nikada ne može biti potpuno isti.
Da li su pacijenti sa HOBP-om skloniji respiratornim infekcijama?
Kod pacijenata sa HOBP-om disajni putevi su hronično izmijenjeni, a sluznica prijemčivija za razne uzročnike. Njihov imunološki odgovor je oslabljen, pa respiratorne infekcije nastupaju češće i s komplikacijama. To često dovodi do hospitalizacije i vrlo često su na oksigenoterapiji.
Karcinom pluća – najteža posljedica pušenja
Kakva je prognoza kod karcinoma pluća?
Karcinom pluća je jedan od najprogresivnijih karcinoma. On je vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca, a kod žena se nalazi na trećem mjestu. Nažalost, većinom se otkrije u poodmakloj fazi, a prosječno preživljavanje je svega pet godina. Glavni riziko faktor za nastanak karcinoma pluća je pušenje – 80 do 90 posto oboljelih su pušači. Rizik za nastanak bolesti kod pušača je čak 20 do 30 puta veći nego kod nepušača.
Koliko je pasivno pušenje opasno?
Nažalost, činjenica je da su nepušači, boravkom u prostorijama s pušačima, također izloženi štetnosti duhanskog dima. Istraživanja pokazuju da štetne čestice ostaju u zraku zatvorene prostorije čak osam sati nakon sagorijevanja cigarete. Posebno su osjetljiva djeca – njihovi disajni putevi su uži, a sluznica prijemčivija, pa su skloniji bronhitisu, astmi i respiratornim infekcijama već u ranom djetinjstvu. Dokazano je i da majke koje puše rađaju djecu s manjom porođajnom težinom, a njihova djeca češće obolijevaju od bronhitisa, astme, respiratornih infekcija i upale srednjeg uha.
E-cigarete i nargila – mitovi i realnost
Šta biste istaknuli o drugim proizvodima za pušenje, poput e-cigareta i nargila?
E-cigarete se često smatraju alternativom. One zaista ne sadrže katran, ali sadrže nikotin i druge štetne supstance poput formaldehida i akroleina koje se smatraju potencijalnim kancerogenima.
Nargila, nažalost, postaje sve popularnija među mladima. Postoji zabluda među mladima da se se sve štetne materije iz nargile filtriraju kroz vodu i da ih ne udišu što nije tačno. Toksične materije sadržane u dimu ne mogu se filtrirati. Postoji još jedna zabluda, a to je da nargila ne izaziva ovisnost. Većina ovih proizvoda ima nikotinski sadržaj uz određene aromatične ugljovodonike koji su potencijalno kancerogeni i itekako mogu štetno djelovati na sluznicu disajnih puteva i pad plućne funkcije. Osim toga, jako je važno naglasiti da način konzumacije nargile povećava rizik od zaraznih bolesti poput herpesa, hepatitisa i tuberkuloze.
Poruka mladima
Poruka tačnije imperativ za mlade jeste: nikako i nikad počinjati konzumirati bilo koju vrstu duhanskih proizvoda. To je jedini mogući pravi izbor koji će unaprijediti naše zdravlje, učiniti ga kvalitetnijim, sačuvati ljepotu, sačuvati slobodu, a na prvom mjestu je svakako zdravlje, naglašava na kraju razgovora dr. Dedagić.