Menopauza je prirodna faza u životu svake žene, ali o njoj se još uvijek nedovoljno otvoreno i sistematično govori. Iako nije bolest, promjene koje donosi mogu značajno utjecati na fizičko i psihičko zdravlje, kvalitet života, odnose u porodici i profesionalno funkcioniranje.
O tome šta je zapravo menopauza, koliko traje, koji su njeni najčešći simptomi, kako utječe na tijelo i raspoloženje žene, te koliko su važni podrška porodice, pravilna ishrana i hormonska terapija, razgovaramo s prim. dr. Vahidinom Katicom, direktorom Discipline za ginekologiju i porodiljstvo Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo.
Prirodan, ali kompleksan proces
Šta se zapravo dešava u tijelu žene i kako se definira menopauza?
Za menopauzu možemo reći da to nije bolest, to je jedna faza u životu žene i to prelazna faza. Ona se čak definira kao prestanak ili završetak reproduktivnog zdravlja žene. Jako je važno napomenuti da to nije bolest, iako žena u toj fazi prolazi kroz značajne psihičke i fizičke promjene. Menoapuza se definira kao prestanak ili izostanak menstrualnog ciklusa najmanje dvanaest mjeseci. Ono što prethodi menopauzi jeste period perimenopauze i period predmenopauze. Poslije menopauze imamo period i postmenopauze. Simptomi menopauze su zaista raznoliki, ima ih na desetine, a najčešći simptom koji se može objasniti, tj. najčešći simptom koji žene navode jesu valunzi, jer su oni tako izraženi i tako vidljivi. Osamdeset posto žena u toku menopauze i perimenopauze ima valunge. Valunzi ustvari narušavaju normalno funkcioniranje kod žena jer se najčešće dešavaju tokom noći i žene se bukvalno bude u „goloj vodi“. Do valunga dolazi zbog poremećaja termoregulacijskog mehanizma koji se nalazi u hipotalamusu, gdje uslijed pada estrogena, organizam ima informaciju da je toplo ili vruće ili da imate temperaturu, a onda se pokreće taj mehanizam koji dovodi do vazodilatacija krvnih sudova i obilnog masovnog znojenja, te pojave crvenila u licu. Najčešće ti valunzi kreću od vrata prema licu. Također, jako značajno je napomenuti da u toku menopauze dolazi do pada hormona, esterogena i progesterona kao i androgenih hormona – testoterona i DHEA.
Koliko dugo traje menopauza?
Menopauza, ako čitate udžbenike, traje godinu dana. Kada prođe tih godinu dana žena ulazi u postmenopauzu. Taj postomenopauzalni period može trajati i do deset godina. Također, premenopauza i perimenopauza mogu trajati, prema literaturi, po osam godina. Najčešće u prosjeku traju četiri godine, a mogu od nekoliko mjeseci pa i do osam godina.
Da li se u našoj praksi dovoljno razgovara s pacijenticama o menopauzi?
Menopauza je veliki problem, ne samo za žene, nego to postaje i socijalni problem i problem društva. Jedan od prvih simptoma koji se primijeti kod žene je umor koji nema neki valjan razlog, promjena raspoloženja, gubitak koncentracije, bezvoljnost koja može čak ići i do teških depresivnih stanja. Pojavljuju se čak i neke promjene u pamćenju. Također, imamo pojave magle u pamćenju i to je isto jedan od značajnih simptoma, kao i poremećaji sna. Kada sve to saberete, shvatite o kakvom problemu se radi. Žene u tom periodu, posebno koje su zaposlene, vrlo su razdražljive, imaju „up and down“ u svojim raspoloženjima. Jedan američki ginekolog je rekao da su hirovite. Hirovite su isključivo zato što se nalaze u tom periodu, vrlo su razdražljive i reaguju na svaki osjet, na svaku, kako mi kažemo, pogrešnu riječ. Mi te situacije često pogrešno protumačimo. Zato je vrlo važno žene u ovom periodu jako dobro shvatiti. Da li doktor pridaje dovoljno pažnje? Mislim da ne. Zapadne zemlje koje su izuzetno bogate, čiji je zdravstveni sistem savršen, imaju posebne odjele koji se bave menopauzom i problemima menopauze, a čak su počeli da prave i posebne bolnice u kojima se liječe takve pacijentice.
Koliko je važna podrška porodice i partnera u ovom periodu života žene?
Jako je važna, jer to nije samo lični problem, nego postaje i socijalni problem, i problem društva. Vrlo je važno da žena u tom momentu nađe razumijevanje od svog partnera, muža, svoje porodice, jer na taj način će olakšati, ne samo sebi, nego i svojoj okolini.
Fizičke promjene i utjecaj na izgled
Na koji način menopauza može utjecati na fizički izgled žene i tjelesne promjene?
Ima jedna divna rečenica doktorice s Dalekog istoka, koja je rekla: „Kod nas žene menopauzu shvataju kao prelazak u neko bezbrižno i sigurno stanje“. Vrlo je važno stanje uma. Oni od samog početka počinju da razmišljaju o tome i, kako kaže, ne daju da menopauza utječe na njih. Dakle, samim tim razmišljanjem kao i drugim stvarima, recimo fizičkom aktivnošću, u ovom slučaju kod njih je jako zastupljena joga, akupunktura, pravilna ishrana, umnogome će pomoći ženama da prođu kroz tu fazu što bezbolnije i što bolje. Da li utječe na fizički izgled? Jako utječe. Sam pad estrogena i pad progesterona može dovesti, ne samo do psihičkih, nego i do fizičkih promjena. Uzmimo, na primjer, da se mijenja i fizički izgled kod žena. Koža postaje tanka, suha, osjećaj svraba, kosa postaje tanka i počinje da opada, rožnate tvorevine na noktima, promjene na urogenitalnom traktu, dovodi do inkontinencije, pada urogenitalnih organa, zatim suhoća vagine, bolni odnosi. Nadalje usporava se metabolizam, dolazi do povećanja tjelesne mase, preraspodjele masnog tkiva, dakle mijenja se fizički oblik, veličina i položaj grudi, kod nekih pacijentica izražena je i suhoća očiju. Kada sve to nabrojite, shvatite koliko menopauza zaista utječe na ženu. Da ne govorimo o libidu i seksualnom životu koji se umnogome mijenja za vrijeme menopauze.
Da li je u menopauzi kasno započeti s fizičkom aktivnošću? Koje vrste aktivnosti biste preporučili?
S fizičkom aktivnošću nikad nije kasno početi, ali nikad nije ni rano. Taj zdravi stil života treba gajiti od samog početka, ako dođete u situaciju da imate viška kilograma, vi ste u nekoj fazi, recimo, depresije zbog svog stanja, i onda se puno teže natjerate na fizičku aktivnost. Ali kao što sam rekao nikad nije kasno i nikad nije rano. Najbolje bi bilo kontinuirano imati fizičku aktivnost, ne morate ići u teretanu, ne morate se profesionalno baviti sportom, dovoljan je i kardio trening, proštetati do radnog mjesta, prošetati poslije radnog vremena. Dakle, bilo koja fizička aktivnost dobro dođe. Joga dobro dođe, jako puno pomaže kod žena koje su u menopauzi i postmenopauzi, tako da je fizička aktivnost jedan od najznačajnijih faktora koji može doprinijeti da se kroz menopauzu prođe što bezbolnije.
Za koga jeste, a za koga nije hormonska nadomjesna terapija?
Svakoj pacijentici pristupamo individualno i potrebno je s minimalnom dozom postići maksimalni efekat. Apsolutno da hormonalna terapija nije za svaku ženu, postoje tu i kontraindikacije, ali ako govorimo o hormonalnoj nadmojesnoj terapiji, onda je nju bolje početi nekoliko godina prije nego što uđete u menopauzu, zato što se tada postiže taj maksimalni efekat. Mora se paziti koju ćete terapiju uzeti. Nipošto terapiju uzimati na svoju ruku. Sadašnja istraživanja su pokazala da je zaista puno veći cost-benefit uzimati tu terapiju nego je ne uzimati, ali nipošto na svoju ruku. Znamo da kontraindikacije postoje kod žena koje imaju maligna oboljenja, probleme s kardiovaskularnim sistemom, oboljenjima jetre, također tu terapiju mora isključivo propisati ljekar. Mi smo poznati da je ovdje svako svoj ljekar, a zaista moramo dobro paziti koju terapiju i na koji način uzimati.
Ishrana kao podrška organizmu
Koje namirnice i suplementi mogu pomoći u ublažavanju simptoma?
Ishrana je izuzetno važna, ne samo da bi se kontolirala tjelesna masa, nego postoje preparati koji imaju fitoestrogen, oni na neki način zamjenjuju estrogen u organizmu žene i ublažavaju te simptome. U ishrani ćete voditi računa šta jedete, jako je dobro da se što više jedu soja i sojini preparati, orašasto voće, vitamin D je izuzetno važan, pored toga uzimati kalcij, magnezij, mahunarke, dosta hrane s omega-3 peparatima. To je isto jako važno napomenuti da bi ishrana umnogome mogla doprinijeti da se simptomi menopauze ublaže.
Treba napomenuti da je žena do menopauze zaštićena zahvaljujući estrogenu, međutim, kada nivo estrogena značajno padne, tada ona postane izuzetno vulnerabilna. Posebno se povećava incidenca kardiovaskularnih oboljenja, moždanih udara i nažalost osteoporoze. To se može prevenirati uz pomoć hormonalne nadomjesne terapije, fizičkom aktivnošću i uzimanjem suplemenata, preparata i pravilnom ishranom.
Najvažnija poruka ženama
Šta biste voljeli da svaka žena zna o menopauzi?
Prva moja poruka je da menopauza nije bolest. To je samo jedna faza u životu žene. Možemo reći i da je to samo jedna prelazna faza u životu žena. Također, poruka je da isključivo od vas zavisi kako ćete proći kroz menopauzu. Menoapuza je isključivo individualna. Ne morate imati sve simptome, ne morate imati čak niti jedan drugi simptom, naravno nedostatak menstruacije 12 mjeseci se definira kao menopauza, ne morate imati valunge, promjenu raspoloženja, sve je to isključivo individualno. Menopauza može utjecati na vaš svakodnevni život, na vaš društveni, socijalni život, ali to opet zavisi od vas. Nemojte čitati po forumima, šta druge žene misle, kako su one prošle, zato što je to individualno. Ima jedna dobra rečenica koja kaže: „Kako ste svoje tijelo tretirali tokom svog života, tako će vam se ono pokazati kasnije“. Moramo čuvati sebe, svoje zdravlje. Nažalost, na neke stvari ne možemo utjecati, stres jako puno utječe, od njega ne možemo pobjeći, ali možemo ipak na neki način sublimirati nešto što nas u životu boli, tišti i na taj način pomoći sami sebi, ističe prim. dr. Katica.
Menopauza, nije bolest, nego prirodna i individualna životna faza kroz koju svaka žena prolazi na svoj način. Informiranost, pravovremeni razgovor s ljekarom, podrška porodice i briga o vlastitom zdravlju, kako naglašava prim. dr. Vahidin Katica, mogu uveliko olakšati taj period i smanjiti rizik od dugoročnih komplikacija.
Najvažnija poruka je da žena u menopauzi nije sama. Uz stručnu podršku i zdrav stil života, kroz ovu fazu moguće je proći dostojanstveno, sigurno i s očuvanim kvalitetom života.